Tamjanika
Ima srednje krupan grozd (130 - 200 g), valjkastog oblika. Bobica je srednje krupna, pokožica dosta debela, žutozelene boje. Sazreva u III epohi. Nakuplja 20-24% šećera sa 5-7g/l ukupnih kiselina. U fazi suvarka može imati i 30% šećera. Tada se koristi za spravljanje prirodnih dezertnih muskatnih vina.
|
Prokupac
Prokupac je domaća sorta. Poznat je pod imenom Rskavac, Kameničarka, Crnka. Izuzetno rodan, bujnih lastara. Dobija se ružičasto i crno vino, izuzetan je za proizvodnju lozove rakije. Period sazrevanja: početkom oktobra.
|
Drenak
Atraktivnog izgleda, izdužene elipsaste bobice, jaka pokožica, stiže kasno ujesen. Bobica čvrsta, meso beličasto sa semnkama, puno belančevina, količina šećera mala, malo ima i vinske kiseline. Dobro uspeva u okućnicama, i može obrano u adekvatnim uslovima da ostane na grozdovima i do 4 meseca. Dobra otpornost na bolesti.
|
Vranac
To je domaća sorta rasprostranjena u Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji. U našim uslovima sazreva krajem septembra i veoma je prinosna sorta. Sazrelo grožđe nakuplja i do 24% šećera i daje intenzivno obojeno, pitko, harmonično vino sa posebnim svojstvima. Period sazrevanja: krajem septembra.
|
Smederevka
Poznata domaća sorta. Često se koristi i u svežem stanju. Veoma rodna i ima mnogo grožđanog soka sa prijatnim ukusom i mirisom, sa ukusom koji podseća na vanilu. Najčešće se koristi u kupaži. Period sazrevanja: krajem septembra.
|
Sovinjon beli
Sovinjon beli ima zrno žutozelene boje specifičnog mirisa. Sovinjon se svrstava u red najboljih belih vinskih sorti. Period sazrevanja: krajem septembra.
|
Rajnski rizling
Rajnski rizling je nemačka vinska sorta rasprostranjena kod nas. Slabo prinosna sorta, ali su vina sveža i harmonična sa veoma prijatnim mirisom. Period sazrevanja: krajem septembra.
|
Italijanski rizling (graševina)
Lozni kalem vinske sorte Rizling italijanski (talijanski rizling, graševina, grašac, laški rizling) je nedovoljno jasnog porekla. Prema nekim izvorima je zapadnoevropska sorta, a prema starim domaćim izvorima poistovećuje se sa autohtonom sortom Grašac koja je još u predfiloksernom periodu gajena na Fruškoj gori. Trenutno je vodeća vinska sorta u celoj Panonskoj niziji. Čokot je srednje bujnosti. List je srednje veličine, petodelan. Grozd je mali, valjkast, sa krilcem. Bobice su male, okrugle, sa jasno istaknutim pupkom, zelenožute, sočne. Period sazrevanja: krajem septembra.
|
Pino šardone
Pino Šardone je francuskog porekla, iz područja Champagne. Grozd je srednji, širokokoničan, dosta zbijen, vrlo retko rastresit. Bobica srednja, žutozlatne boje. Rodnost loznog kalema je srednja i redovna na svim uzgojnim oblicima. Boja vina varira između bledožute do svetlo limunžute i žute boje, izražena voćna aroma.
|
Kaberne sovinjon
Sadnice jabuke gloster potiču iz Nemačke. Gloster je nastao 1951. ukrštasnjem sorti Glockenapfel i Ričareda, a u proizvodnju uvedena 1969 godine. Karakteristike ploda: Plod je krupan do vrlo krupan, zarubljeno kupastog oblika. Boja: osnovne svetlo zelene, a dopunska je jednolično crvena. Ukus: Slatko-blago nakiselog aromatičnog ukusa. Vreme čuvanja: Od septembra do kraja marta. Vreme zrenja: u drugoj polovini septembra.
|
Frankovka
Lozni kalem (vinova loza) vinske sorte Frankovka Nemačkog je porekla. Grozd je srednje do vrlo veliki, piramidalan, vrh grozda zaokrenut u stranu. Bobica srednje velika, okrugla. Kožica je dosta debela i čvrsta, tamnomodre boje. Meso je sočno, sok je neutralnog ukusa, s manjim sadržajem šećera, izražene kiseline. Prikladna je za uzgajanje u različitim uslovima tla. Rodnost je velika i redovita. Vino je izvrsnog kvaliteta, slamnato-žute boje sa zelenkastim odsjajem, suvo, aromatično i mirisno sveže. Vreme zrenja: kraj septembra.
|
Game bojadiser
Lozni kalem vinske sorte Game Bojadiser je pogodan za kupaže sa drugim sortama. Grozd je srednje krupan, valjkast, sabijen. Težina grozda je od 90-120 grama. Bobice su srednje krupne, jajolike, tamnoplave. Sadrži 18-22% šećera. Sok je tamno crven. Vino Game-a je intenzivno crvene boje, bez posebnog mirisa i ukusa i vrlo pogodno za popravak boje drugih crnih vina. Vreme zrenja: Početak oktobra.
|
Merlo
Merlo je poreklom iz Francuske. Gaji se u celom svetu. Ima manje tanina nego cabernet sauvignon, takođe je pogodan za odležavanje i kupažiranje. Grozd je srednje krupan, valjkast, bobice su srednje krupne, okrugle, plave boje, s jakim maškom. Grozd sadrži do 24% šećera a vina su lepo obojena, harmonična, veoma osvežavajuća i imaju ukus i miris na bobičasto voće, trešnje, šljive. Vino merlota je tamnocrveno. Vreme zrenja: kraj septembra.
|
Župljanka
Župljanka je vinskа sortа belog grožđа nаstаlа oplodnjom 'crnih' roditeljа: Prokupcа i Pinot crnog. Premа rezultаtimа nаučnih ispitivаnjа kojа su potvrdilа dobru rodnost, visok sаdržаj šećerа u grožđu (oko 21%, аu dobrim godinаmа i do 24%) i ukupnu kiselost (8-11 g / l), аli i dobru otpornost nа sivu plesаn, ovа je sortа nаjuspešniji mešаnаc prof. D. Milisаvljevićа i njegovih sаrаdnikа. Zbog usprаvno rаstućih ljetorаstа, priklаdnа je zа mаšinsku obrаdu vinogrаdа. Zаsаd se nаjviše uzgаjа u fruškogorskom vinogorju, аli se njenа sаdnjа preporučuje iu drugim vinogrаdskim oblаstimа. Pri tom vаljа brinuti o njenoj osetljivosti nа peronosporu i nа mogućnost smrzаvаnjа zimi (zаto vаljа sprovoditi odgovаrаjuću zаštitu i izbegаvаti sаdnju nа hlаdnim nižim položаjimа). Prerаdom njenа grožđа dobiju se vinа izuzetne kаkvoće, što potvrđuje i primer dа je 1979. nа ocenjivаnju u LJubljаni bilа proglаšenа šаmpionom. Period sazrevanja: početkom oktobra.
|